Your search results

Riječni biseri, bogatsvo vodotokova, vjekovna bitka – voda, stijene

Spoznati boju, čistoću i bistrinu rijeka Paljanske i Mokranjske Miljacke, Bistrice, Prače, Željeznice, Bioštice i Kaljine, iskusiti prskavo zadovoljstvo slapova i vodopada, shvatiti snagu potočnih voda u klancu Kazani, zaboraviti na vrijeme na Kadinom vrelu, nadahnuti se posebnošću Vrela Miljacke, iskušati ribarsku sreću u Nikolićima, sve ovo i mnogio više daruju pomenute planinske vode.

Područje Sarajevsko – romanijske regije raspolaže raznovrsnim hidrografskim vrijednostima. To su planinski potoci koji nemaju veliku količinu vode, ali se odlikuju dubokim kanjonima sa bezbroj preliva, slapova, vodopada i izvora pitke vode koji su brojni i neprocjenjivi, a za neka od njih su vezane legende i priče iz davnih vremena.

Paljanska Miljacka izvire južno od Korana, u vidu jačih kraških vrela na nadmorskoj visini od oko 1000 metara. Iz više izvora i vrela voda se potočićima sastaje u jedan. U svom izvorištu ovi potočići su okruženi šumom sa pejzažima, vrlo ljupkim i privlačnim. Nakon što se spusti niz sedronske kaskade i kanjone kroz šumu, tok Paljanske Miljacke prelazi u ravnicu i tu je koritom dno još uvijek toliko kamenito i nepravilno, a pad osjetan, da se ni za jedan vodotok ove kotline ne može reći da je miran ravničarski potok odnosno rijeka. Na svom toku, od izvora do ušća, Paljanska Miljacka prima i nekoliko pritoka ( Jahorinski potok, Kaloviti potok, Repašnica, … ).

Mokranjska Miljacka izvire na nadmorkoj visini od 1030 m, pod ograncima planine Romanije, iz podzemne duge pećine, iz koje ističe kao cijeli potok. Vrelo se hrani, po svoj prilici, snježnom vodom iz velike susnježice iz koje i ljeti vade snijeg za hlađenje. U svom gornjem toku, teče preko brdskih travnjaka i polja oko Mokrog i Sumbulovca. Obale su joj obrasle grmljem i drvećem, pad neznatan, a korito je šljunkovito i pjeskovito sve do ponovnog ulaza u dugu klisuru, gdje joj dno postaje kamenito, pad osjetniji, stoga i tok brži. Umjesto obalnog drveća, obala joj se diže u obliku strmih i golih stijena.

Miljacka nastaje kod sela Buloga od dvije udružene rijeke, Paljanske Miljacke ispod Jahorine i Mokranjske Miljacke, ispod Romanije i teče oko 6 km kanjonom, probijajući se silnom planinskom snagom između strmih, stjenovitih, planinskih ogranaka, sad širim, nekad užim, pa višim, onda opet nižim kanjonom, sve do Sarajeva i dalje prema rijeci Bosni.

Prača izvire ispod sjevernih padina Jahorine na 1462 m nadmorske visine. Ova prava planinska rijeka je svojom vodom udubila korito i napravila atraktivnu riječnu dolinu. Njena dolina puna je prirodnih ljepota u kojima čovjek može da se odmori i zadovolji onim što mu priroda nudi: reljef, šume, livade, voda.

Željeznica granica je Jahorine prema zapadu. Izvire ispod Treskavice, južno od Sarajeva. U njenom gornjem toku korito je široko od 4 – 10 m, a dubina na brzacima i prelivima od 30 – 50 cm, u virovima do 1 metra i više. Ispod ušća Bijele i Crne rijeke, dubine dosežu i do 3 m, posebno u tijesnim i dubokim virovima. Naročito su straktivni Kazani u gornjem toku, gdje je voda pobijedila stijene i napravila nesvakidašnje slike.

Postoje i tri vještačka jezera, dva na Ravnoj planini a jedno na samom vrhu Jahorine, veoma atraktivna, sa brojnim sadržajima i kupališnim zonama u ljetnom periodu.

Uporedi objekte